Europska komisija je objavila informativni dokument (factsheet) koji sažeto prikazuje ključne informacije o prijedlogu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira EU za razdoblje 2028.‑2034.

Prema prijedlogu, proračun EU u razdoblju 2028.–2034. jamči:

• sigurnu i stabilnu potporu dohotku poljoprivrednika do 2034. godine;
• da svi postojeći instrumenti i alati politike ZPP ostaju na snazi;
• da poljoprivreda i ruralna područja imaju koristi od raznovrsnih financijskih mogućnosti i sinergija s drugim područjima politike.

Središnji dio financijskih sredstava čini Nacionalni i regionalni partnerski fond u iznosu od 865 milijardi eura, od čega je najmanje 300 milijardi eura namijenjeno izravnoj potpori dohotku poljoprivrednika (293,7 milijardi eura) te pomoći u slučaju tržišnih poremećaja (6,3 milijardi eura).

Osim toga minimalnog iznosa, države članice imat će pristup dodatnim sredstvima za ruralni razvoj, sektor poljoprivrede, inovacije, generacijsku obnovu te klimatske i okolišne mjere.

Prijedlog jamči:

• stabilan i predvidljiv proračun za dohodak poljoprivrednika i njihove poslovne perspektive tijekom cijelog razdoblja VFO‑a 2028.‑2034.;
• očuvanje i financijsku rezervaciju iznosa (293,7 milijardi eura) raspoređenog među državama članicama prema njihovom udjelu u ZPP‑u u referentnoj godini 2027.;
• dodatnih 453 milijardi eura u Partnerskim planovima za financiranje nacionalnih, regionalnih i sektorskih prioriteta.

EU Facility u okviru Nacionalnih i regionalnih partnerskih planova osigurava Unity Safety Net od 6,3 milijardi eura radi stabilizacije tržišta u slučaju poremećaja. Osim toga, uključuje aktivnosti Unije za promociju poljoprivrednih proizvoda, prikupljanje podataka i tehničku pomoć.

Vanjska konvergencija izravnih plaćanja nastavit će se kroz:

• dodatna sredstva državama koje dobivaju manje od 90% prosjeka EU‑a za izravna plaćanja;
• postavljanje minimalnih i maksimalnih iznosa potpore po hektaru za degresivnu potporu dohotku po površini, kako bi se smanjile razlike u potporama među državama.

Nacionalni doprinosi su predviđeni u sljedećem obliku:

• mjere poput degresivne potpore, proizvodno vezane potpore dohotku, potpore za male poljoprivrednike i isplate za pamuk 100 % su EU‑financirane;
• za ostale intervencije potpore dohotku minimalan nacionalni doprinos od 30% prihvatljivih javnih rashoda;
• nacionalni doprinosi za druge mjere (izvan rezerviranog iznosa) iznose barem 15%, 40% ili 60%, ovisno o regiji;
• proširenje nacionalnog sufinanciranja na agro‑okolišne i klimatske mjere, sektorske intervencije i školsku shemu znači veću ukupnu javnu potrošnju za ZPP‑u, što otvara veći financijski prostor za podršku.

Sinergije s drugim područjima politike očekuju se u:

• ulaganjima u vodne sustave – integrirano planiranje potpore EU‑a radi veće učinkovitosti;
• proizvodnji obnovljive energije – mogućnost korištenja Mehanizma za oporavak i otpornost, projekti biometana, solarne instalacije na gospodarstvima;
• obrazovanju u ruralnim područjima – jačanje infrastrukture i obrazovnih usluga, razvoj vještina, bolja suradnja EU i nacionalnih fondova.

Europski fond za konkurentnost i program Obzor Europa osigurat će oko 40 milijardi eura za istraživanja, inovacije i održivi razvoj u poljoprivredi.

Kako bi se očuvala vrijednost potpore unatoč inflaciji, predlaže se novi mehanizam za prilagodbu inflaciji:

• u godinama kada inflacija EU‑a iznosi između 1% i 3%, automatski se primjenjuje godišnja korekcija cijena od 2%;
• ako je prognoza ispod 1% ili iznad 3%, korekcija odgovara stvarnoj stopi inflacije.

U prilogu factsheet‑a nalazi se i tablica s popisom država članica i minimalnih iznosa potpore dohotku ZPP‑a prema referentnoj 2027. godini, uključujući Hrvatsku kojoj je zajamčen minimalni iznos od 3.708.359.000,00 eura za potpore dohotku.

Više detalja o novom proračunu EU i utjecaju na zajedničku poljoprivrednu politiku dostupno je na službenoj stranici Europske komisije.